Sajmon Sibag Montefjore

Govori koji su promenili svet

„Raskošna zbirka nezaboravnih reči vrhunskih besednika.“
— Woman&Home

Knjiga Govori koji su promenili svet slavi velike govore iz svetske istorije i kulturnog života. U ovoj bogatoj i živopisnoj zbirci ugledni istoričar Sajmon Sibag Montefjore vodi nas na putovanje od drevnih vremena do dvadeset prvog veka: neki govori su herojski i nadahnjuju, a neki su pak zloslutni, i dok su mnogi prefinjeni i dirljivi ima i surovih, jezivih. Među govornicima su carice i osvajači, romanopisci, sportisti, sanjari i ubice. Tu su, između ostalih, Čerčil i Elizabeta Prva, Staljin i Džingis-kan, Mišel Obama i Kleopatra, Nehru i Muhamed Ali.
Knjiga prikazuje sve vidove ljudske drame od pokolja na bojištima do sudnica i punih trgova, od razgovora za trpezom do beseda održanih pred milionima slušalaca, od očajničkih poslednjih odbrana do pobedničkih govora, od plemenitih poziva na oslobođenje do razmetanja osvajača, od suludih samozavaravanja i čudnovatih ispovesti do prkosnog otpora i tužnih rastanaka. Govori koji su promenili svet vode čitaoce kroz vekove i kulture širom sveta.
Pristupačnim i neodoljivim stilom majstora pripovedanja, Montefjore pokazuje zašto je ovih sedamdeset govora neophodno pročitati i kako osvetljavaju našu prošlost, obogaćuju našu sadašnjost, inspirišu — i upozoravaju na budućnost.
„Ove slikovite i moćne reči pojedinih istorijskih ličnosti pružaju nadahnuće, ali i otrežnjujuću protivtežu besedničkoj veštini onih koji danas utiču na svetske događaje.“
Scotsman
„Ova knjiga je izuzetan poklon i uzbudljivi prozor u prošlost za svakoga ko rado analizira društvo i istoriju.“
— Irish News
226 trykte sider
Oprindeligt udgivet
2019
Forlag
Laguna
Oversætter
Nenad Dropulić
Har du allerede læst den? Hvad synes du om den?
👍👎

Vurderinger

  • Stefan Koncepthar delt en vurderingfor 6 måneder siden
    👍Værd at læse
    💡Lærerig

  • b1707937440har delt en vurderingfor 8 måneder siden
    👍Værd at læse

  • b0082542688har delt en vurderingsidste år
    👍Værd at læse

Citater

  • A. Bedikabohar citeretsidste år
    Je li neophodno ponekad biti ravnodušan jednostavno da bi se sačuvalo duševno zdravlje, da bi se živelo normalno, uživalo u dobrom jelu i čaši vina dok svet oko nas preživljava potresne bure?
  • danijelabozovic04har citeretsidste år
    Ravnodušnost je, na kraju krajeva, daleko opasnija od besa i mržnje. Bes je ponekad kreativan. Čovek može da napiše vrhunsku pesmu, vrhunsku simfoniju. Može da učini nešto izuzetno za čovečanstvo jer je besan zbog nepravde koju vidi. Ali ravnodušnost nikada nije kreativna. Čak i mržnja može da izazove odgovor. Borimo se protiv nje. Odbacujemo je. Razoružavamo je.
  • Tara Pantelićhar citeretfor 6 måneder siden
    Problem s rodovima je to što propisuju kakvi treba da budemo umesto da prepoznaju kakvi jesmo. Zamislite koliko bismo bili srećniji, slobodniji i verniji samima sebi kad ne bismo nosili breme rodnih očekivanja.

På boghylderne

fb2epub
Træk og slip dine filer (ikke mere end 5 ad gangen)