Boris Dežulović

Mogao je on, govorilo se, otići u svijet i napraviti velike stvari – zvao ga je i učitelj Jancsi Rigó da zajedno s njim svira po Njemačkoj i Francuskoj, a čuo ga je jednom prilikom i poz

U stvarnom pak, fizičkom svijetu Isaaca Newtona – onome s druge strane kazališne zavjese – Rugjerovo uže sudbine napuklo je četvrt stoljeća nakon Wagnerove opere, kad je granu Newtonova Stabla svijeta odlomio njemački fizičar i münchenski đak Max Planck, istesavši od nje sitni paketić energije, svoj slavni quantum, i postavivši tako temelje kvantne fizike.

Heisenberg je tako teorijskoj predodređenosti svemira suprotstavio svoj slavni Princip neodređenosti: što smo bliži spoznaji točnog položaja čestice, to je nepredvidljivija njena brzina, što je više moguće precizno izračunati brzinu čestice, to je manje moguće precizno izračunati njen polož