sr
Bøger
Pero Simić

Broz protiv Tita

  • Marahar citeretfor 2 år siden
    Od 1915. do 1920. godine Rusi su ga zarazili virusom boljševizma, a 1928, čim je izabran za sekretara komunističke organizacije Zagreba, pažnju Moskve skrenuo je na sebe zahtevom da Staljin Komunističku partije Jugoslavije stavi pod svoju prinudnu upravu.
  • Marahar citeretfor 9 måneder siden
    Mesec i po dana kasnije u ovoj pokrajini su organizovane prve separatističke demonstracije, na kojima je zahtevano cepanje Jugoslavije i pripajanje Kosova i Metohije Albaniji. Tito je ove zahteve relativizovao pričom da to „ne treba dramatizirati“4, a godinu i po dana kasnije, aprila 1970, načelnik Službe državne bezbednosti Jugoslavije Borče Samonikov obavestio ga je da su saradnici ove službe novembra 1968, pre separatističkih demonstracija na Kosovu i Metohiji, obavestili vodeće pokrajinske funkcionere o onome što se sprema, ali da ovi nisu ništa preduzeli da ih spreče. Tito ovu važnu informaciju, nije uopšte komentarisao,5 a kad su mu kosmetski čelnici tih dana saopštili da ga pripadnici albanske zajednice u ovoj pokrajini smatraju „svojom majkom“, on im je uzvratio:
    – Produžite vi tim putem kojim ste pošli
  • Marahar citeretfor 9 måneder siden
    Republičkoj komemoraciji, održanoj u velikoj dvorani Skupštine Srbije, u Ulici maršala Tita, prisustvovao je i autor ove knjige, i od dvojice učesnika komemorativne sednice saznao je da su najviši srpski funkcioneri prethodne večeri čvrsto rešili da traže hitan prijem kod Tita. I da će mu reći sve.16
  • Marahar citeretfor 9 måneder siden
    U to vreme objavljen je podatak da četiri petine Jugoslovena u toku godine ne pročita nijednu knjigu, a da su se na paradi održanoj povodom pedesetogodišnjice sovjetske republike Gruzije, u glavnom gradu Tbilisiju, u prisustvu generalnog sekretara sovjetskih komunista Leonida Brežnjeva, nosile velike slike Josifa Visarionoviča Staljina.15
  • Marahar citeretfor 9 måneder siden
    Beogradska Politika piše da iz godine u godinu opada broj jugoslovenskih porodica koje godišnji odmor provode van mesta stanovanja. Kažu da je 1966. na letovanje išlo 66 odsto jugoslovenskih porodica, a četiri godine kasnije samo oko 50 odsto. Ove, 1971. biće ih, kažu, još manje, jer će boravak na Jadranu biti za 20 odsto skuplji nego prošle godine.
  • Marahar citeretfor 2 år siden
    Pre Staljinove smrti sa Amerikancima je napravio nagodbu da mu garantuju doživotni opstanak na vlasti, a prema svedočenju Marka Nikezića, jugoslovenskog ministra inostranih poslova, iste garancije ubrzo je dobio i od novih sovjetskih vođa.3
  • Boris Marichar citeretfor 4 år siden
    Srpsko-hrvatski odnosi iz dana u dan bili su sve hladniji. Februara te 1971. hrvatski ekonomista Šime Đodan za sve nevolje koje su postojale u Hrvatskoj optužio je Jugoslaviju i Beograd. Govorio je da se u doba austrougarskog cara Franca Jozefa 55 odsto hrvatskog dohotka slivalo u inostranstvo, za vreme kralja Aleksandra i kneza Pavla Karađorđevića 46 odsto, a da se u novoj Jugoslaviji taj iznos popeo na 63 odsto:

    – Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija Hrvatsku izrabljuje više od Austrougarske ili stare Jugoslavije, pa je stoga za Hrvate manje prihvatljiva od potonje.
  • Boris Marichar citeretfor 4 år siden
    Osmi je maj 1971.

    Svi jugoslovenski dnevni listovi izveštavaju o velikom narodnom mitingu u Zagrebu, na kome je pred više od 150.000 ljudi govorila predsednica CK SK Hrvatske Savka Dabčević Kučar. Kritikovala je hrvatske separatiste i njihove namere da razbiju Jugoslaviju „kakva nam je u interesu i kakvu želimo“, a velikosrpske šoviniste je osudila što „nam nude Jugoslaviju kakvu ne želimo i nećemo“. Govorila je o doprinosu Zagreba i Hrvatske pobedi nad fašizmom, pominjala hrvatsku državnost i suverenost, kovala u zvezde politiku CK SK Hrvatske u radikalnoj decentralizaciji i demontiranju saveznih jugoslovenskih institucija, koju su ona i njeni saradnici promovisali godinu dana ranije.
fb2epub
Træk og slip dine filer (ikke mere end 5 ad gangen)