sr
Bøger
Radivoj Radić

Vizantijski svet

„Eto zašto preplovih mora, i sad Pristižem u Vizant, sveti grad.“
— Vilijam B. Jejts

Istorija nije samo sazdana od datuma, bitaka, vladara, ideologije i religije. U senci tih kategorija ostaje skriven život koji je strujao, kao i ljudi koji su postojali, ljudi sa svojim vrlinama i manama, svedeni na brojke i uokvireni sintagmom „tiha i nema većina“. Upravo takvi ljudi tvorili su osnovnu supstancu iz koje je sazdan vizantijski svet. Pripovestima u ovoj knjizi autor taj svet približava svima koji žele da ga upoznaju i čitaoce vodi na bajkovito putovanje u blistavu i nadmoćnu carevinu, na prvi pogled optočenu aurom svečane ukočenosti i velelepnog sjaja.

Knjiga istoričara i vizantologa Radivoja Radića govori o tome kako se živelo na vizantijskom selu i u gradu, kako su proslavljani praznici, kako su živeli mirjani a kako duhovnici, šta se jelo i šta se pilo, kakvi su bili školstvo i obrazovanje.

„Vizantija je jedina država s ’ove’ strane Kineskog zida koja je opstala toliko dugo, preko jedanaest stoleća, od antičkih vremena do zore novog doba. Njeni ideolozi su smatrali da joj pripada neprikosnoveno pravo na univerzalnu vlast nad čitavom hrišćanskom vaseljenom i da njen car ‒ kao božji izaslanik na zemlji ‒ gordo stoji na vrhu zamišljene piramide srednjovekovnih vladara. Svoju dugovečnost duguje sposobnosti da se repression menja i prilagođava, ali da pri tom ostavlja utisak ’promišljene nepromenljivosti’.“
— R. Radić

„Vizantijska civilizacija bila je grčka i evropska. U neprekinutom lancu koji povezuje modernu kulturu sa onom iz antičke Grčke, postojala bi velika praznina da Vizantija nije spasila od propasti blaga antičke civilizacije i borila se hiljadu godina da ih sačuva sa čovečanstvo“.
— Luj Breje
219 trykte sider
Forlag
Laguna
Har du allerede læst den? Hvad synes du om den?
👍👎

Citater

  • Boškohar citereti forgårs
    Jovan Zlatousti, veliki crkveni otac i carigradski prvosveštenik na razmeđu IV i V veka, preporučivao je roditeljima da brinu o hrišćanskom vaspitanju svoje dece: da ih upoznaju sa dogmatskim postavkama, moralnim principima, normama ponašanja i biblijskom istorijom.
  • Boškohar citereti forgårs
    O čuvenoj patrijaršijskoj akademiji uglavnom se može govoriti tek od kraja XI stoleća. U njoj se tumačila Biblija i učila retorika, ali i pojedine svetovne nauke: aritmetika, geometrija, muzika, astronomija, medicina, filozofija.
  • Boškohar citereti forgårs
    ni su se pribojavali preteranog ushićenja filozofijom, koje je, po njihovom mišljenju, moglo da vodi u jeres, ali su i priznavali značaj filozofskog obrazovanja za buduće poslenike u crkvi. Jednostavnije rečeno, antičko nasleđe delili su na „prihvatljivo“ i „neprihvatljivo“. Kako pronicljivo i živopisno primećuje filozof Mihailo Psel, prvo su „primali kao hranu“, a drugo „ispljuvavali kao otrov“.

På boghylderne

fb2epub
Træk og slip dine filer (ikke mere end 5 ad gangen)