bookmate game
Sidarta Mukardži

Gen: Intimna istorija

Knjiga godine Washington Posta i Seattle Timesa.
„Dobro napisan, pristupačan i interesantan prikaz naučne revolucije istraživanja gena, koja ima temeljan uticaj na nas, ali i na živote generacija koje dolaze.“ Guardian
„Mukardži, dobitnik Pulicerove nagrade upoznaje nas kako su naučnici uspeli da shvate ulogu gena u ljudskom razvoju, ponašanju i fiziologiji. Jasno govori o načinu na koji geni funkcionišu — koliko do sada znamo — pri čemu razmatra i polja genetike na koja smo tek kročili. Takođe, on ispituje mnoge filozofske i moralne dileme, obrađujući sporno pitanje eugenike, istraživanje matičnih ćelija, kloniranje i korišćenje genotipa osobe za predviđanje njenog zdravlja ili ponašanja. Gledajući u budućnost, predstavlja nam mogući napredak u lečenju bolesti, ono dobro što nauka o genima može da nam donese uz sva etička pitanja koja se tim pokreću.“ Publishers Weekly
„Izuzetna i otrežnjujuća priča o tome kako su ljudi uspeli da shvate ulogu gena u stvaranju čoveka kakvog danas poznajemo — ali i šta manipulacija genima može da nam donese u budućnosti.“ Milwaukee Journal-Sentinel
„Gen je fantastična sinteza nauke i života, ali i prikaz sila koje deluju na nauku o genima, kao i etičkih i filozofskih izazova koje nose njena dostignuća.“ Pol Berg, dobitnik Nobelove nagrade za hemiju
731 trykte sider
Har du allerede læst den? Hvad synes du om den?
👍👎

Vurderinger

  • b8598571900har delt en vurderingfor 5 år siden
    👍Værd at læse

    Odlična knjiga

  • acalozovikhar delt en vurderingfor 5 år siden
    💡Lærerig

  • Darko Filipovichar delt en vurderingfor 5 år siden
    👍Værd at læse
    🔮Overraskende

Citater

  • Igorhar citeretfor 5 år siden
    „Mogli ste da posmatrate mapu i rekapitulirate konstrukciju organizma“, kaže Horvic. „Mogli ste da kažete: ’Za dvanaest sati, ova ćelija će da se podeli jednom; za četrdeset osam sati postaće neuron, a šezdeset sati posle toga preći će u taj deo nervnog sistema crva i ostati tamo do kraja njegovog života. I bili biste savršeno u pravu: ta ćelija bi uradila tačno to. Prešla bi tačno tamo, tačno u navedeno vreme.’“
  • Sanjahar citeretfor 5 år siden
    Najčudovišnija Kalibanova mana jeste to što se njegova suštinska priroda ne dâ promeniti nikakvom spoljnom informacijom: njegova priroda neće da dozvoli vaspitanju da je oplemeni. Kaliban je genetski automat, mehanički zloduh – i zbog toga je neizmerno tragičniji i jadniji od ičega ljudskog.
  • b0067717368har citeretfor 4 dage siden
    Možda mudro, namerno je bio obazriv u pogledu onoga što je njegova teorija nagoveštavala u vezi s evolucijom čoveka: u Poreklu postoji samo jedina rečenica u kojoj se ona pominje – „baciće svetlost i na poreklo čoveka i njegovu istoriju“ – i može se mirne duše reći da je to, u domenu nauke, bilo ublažavanje veka. Međutim, Ričard Oven, stručnjak za taksonomiju fosila – Darvinov kolega ali i konkurent – vrlo brzo je dokučio filozofske implikacije Darvinove teorije. Ukoliko je do postanka vrsta došlo onako kako je glasila Darvinova pretpostavka, rezonovao je, tada su implikacije za ljudsku evoluciju očigledne. „Čovek je možda postao od majmuna“ – Oven se u toj meri gnušao te ideje da nije mario ni da razmišlja o njoj. Darvin je izneo najsmeliju novu teoriju u oblasti biologije, napisao je Oven, a da je nije potkrepio odgovarajućim dokazima proizašlim iz eksperimenata; umesto plodova, dao je samo „intelektualne ljuske“, prigovarao je Oven (citirajući Darvinove reči): „Moramo upotrebiti maštu da popunimo neke veoma velike praznine.“

På boghylderne

fb2epub
Træk og slip dine filer (ikke mere end 5 ad gangen)